U okviru ovogodišnjeg BelgrAID festivala, u petak 20. marta 2026. godine, održana je panel-diskusija pod nazivom „Za moju planetu“. Tribina je okupila stručnjake koji su kroz konstruktivan dijalog ponudili konkretna, naučno utemeljena i praktična rešenja za goruće ekološke izazove današnjice.
Naši uvaženi gosti — Ivanka Stojnić, menadžerka za održivi razvoj kompanije Nestlé za tržište jugoistočne Evrope, dobitnica prestižnog priznanja Privredne komore Srbija za lidera u održivosti u 2025. godini, Aleksandra Ugarković, menadžerka za odnose sa javnošću u WWF Adria i Miodrag Radovanović, diplomirani inženjer šumarstva iz JP „Kikinda“, autor doktorske disertacije na temu Restoracija šuma na teritoriji Opštine Kikinda — podelili su svoja dragocena iskustva i znanja, stavljajući fokus na tri ključna stuba održivosti:
- Šume kao temelj biološkog i psihofizičkog zdravlja
Šumski ekosistemi nisu samo dekorativni element našeg okruženja, oni su vitalni sistemi od kojih zavisi naše fizičko i mentalno blagostanje. Diskusija je istakla neophodnost očuvanja netaknute prirode kao preduslova za zdrav život u urbanim i ruralnim sredinama.
- Održiva ishrana i regeneracija zemljišta
Naši svakodnevni izbori hrane direktno utiču na kvalitet zemljišta. Podrška lokalnim, održivim proizvođačima nije samo pitanje ekonomije, već direktno investiranje u regeneraciju zemlje. Svaka kupovina je glas za sistem koji nas hrani bez uništavanja resursa za buduće generacije.
- Hitnost delovanja i očuvanje biodiverziteta
Sa alarmantnim brojem vrsta koje su već nestale, situacija zahteva hitnu reakciju celokupnog društva. Naglašeno je da zaštita prirode nije apstraktan koncept, već borba za opstanak čovečanstva.
Kroz tri dinamična kruga pitanja, govornici su povezali globalne trendove sa lokalnim akcijama u Srbiji.
Diskusiju je otvorila Aleksandra Ugarković (WWF Adria), analizirajući najnoviji „Izveštaj o stanju planete“. Podaci su jasni: biodiverzitet na globalnom nivou opada alarmantnom brzinom, a naš region, iako bogat specifičnim vrstama, nije imun na ove promene. WWF aktivno radi na zaštiti rečnih i šumskih ekosistema kao poslednjih uporišta divljeg sveta.
Ivanka Stojnić (Nestlé) pojasnila je koncept regenerativne poljoprivrede, sistema koji ne samo da čuva, već aktivno obnavlja resurse. Kroz rad sa domaćim proizvođačima, Nestlé dokazuje da prelazak na regenerativne metode nailazi na sve bolji odziv, donoseći dugoročnu otpornost useva na klimatske ekstreme.
O lokalnim izazovima govorio je Miodrag Radovanović, ističući drastičan primer Kikinde, gde je pošumljenost svega 1%. i gde ovakav deficit šuma stvara ozbiljne mikroklimatske probleme i direktno ugrožava kvalitet života.
U drugom delu panela govoreno je o „tačkama bez povratka”Aleksandra je upozorila da gubitak šumskih ekosistema ubrzava prelazak ovih kritičnih granica, dok šume deluju kao najjači prirodni amortizeri klimatskih promena.
Zabrinjavajući podatak iznela je Ivanka Stojnić: procenat organske materije u našem zemljištu opao je sa 5% na svega 2% u poslednjih pola veka. Kao rešenje, istaknuta je moć kupaca – svako od nas, birajući proizvode iz održivih izvora, direktno finansira opstanak plodne zemlje.
Miodrag je objasnio posledice nedostatka vetrozaštitnih pojaseva: vetrovi godišnje nepovratno odnose tone najplodnijeg sloja zemljišta po hektaru. Svest građana i poljoprivrednika o ovom „tihom gubitku“ ključna je za pokretanje masovnije sadnje.
Završni krug bio je posvećen primerima dobre prakse. Saznali smo kako fabrika Nestlé u Surčinu posluje po principu „Zero Waste to Landfill“ (bez odlaganja otpada na deponije), dokazujući da je industrijska transformacija moguća uz jasnu strategiju i investicije.
Miodrag je podsetio da funkcije šuma nisu samo ekonomske već i zaštitne i socijalne, pozivajući svakog pojedinca da doprinese makar jednom sadnicom. Nadovezujući se na to, Aleksandra je zaključila panel snažnom porukom o snazi zajednice: podaci potvrđuju da individualni napori, kada su ujedinjeni kroz akcije poput BelgrAID-a, prave merljivu razliku u regeneraciji prirode.
Zaključak tribine nosi snažnu poruku: Planeta će nastaviti svoj put oko Sunca sa nama ili bez nas. Mi smo ti koji biraju da li ćemo biti poslednja generacija koja je uživala u blagodetima prirode ili prva koja je naučila da živi u balansu sa njom.
„Za moju Planetu“ zapravo znači „Za nas“.